Wiki junior Sunčev sistem/Mars
.svg) |
Činjenice o Marsu |
| |
Mars je četvrti planet od Sunca. On je "terastrijalna planeta", što znači da je formirana na sličan način kao i naša Zemlja, te da je napravljena od stijena.
Koliko je velik Mars[uredi]
Mars je druga najmanja planeta od osam glavnih planeta u Sunčevom sistemu. Jedino je Merkur manji od njega. Širok je oko 7.000 km; svega oko polovinu širine Zemlje. Njegova zapremina iznosi oko 15% Zemljine zapremine. Pošto je veći dio Zemlje pokriven vodom, ukupna površina kopna na Marsu je gotovo jednaka onoj na Zemlji.
Kako izgleda površina Marsa[uredi]
 |
| Mars |
Površina Marsa podsjeća na pustinje na Zemlji, veoma je suho i puno prašine, ali je također i veoma hladno. Tu ima i mnogo stijena i pješčanih dina od jako sitne prašine i pijeska. Mnogobrojni krateri obilježavaju površinu, ali ipak ih nema toliko mnogo kao na Mjesecu.
Jedan krater po imenu Hellas Planitia je zaista ogroman. Površina mu je kao polovina kontinentalnih Sjedinjenih Američkih Država. Južna polovina planete ima više kratera nego sjeverna. Jug također ima veću nadmorsku visinu.
Postoji oblast na Marsu po imenu Tharsis Bulge, u kojoj se nalaze četiri velika vulkana. Ovi vulkani nisu imali erupcije već milionima godina. Najveći vulkan se zove Olympus Mons. Visok je 27 km što ga čini najvišom planinom u Sunčevom sistemu, mnogo višom nego što je to Mount Everest (najviši vrh na Zemlji). Prečnik mu je oko 625 km. Mars također ima i veliki kanjon po imenu Valles Marineris. Mnogo je veći nego Veliki kanjon u SAD-u. Dužina mu je oko 4.000 km, širina oko 200 km i dubina oko 7 km. Nučnici misle da se u vrijeme nastanka Tharsis Bulge površina Marsa raspukla formirajući Valles Marineris.
Kao i Zemlja, Mars ima ledene kape na polovima. One su napravljene od leda i smrznutog ugljen dioksida. Za vrijeme marsovske zime, južna kapa raste kako se karbon dioksid iz atmosfere zamrzava. Južna kapa se ponovo smanjuje za vrijeme marsovskih ljeta.
Na nekim područjima postoje suhi kanali i korita koji izgledaju kao da ih je napravila tekuća voda. Vjeruje se da je prije mnogo vremena na marsovoj površini bilo tekuće vode. Sada je sva voda zamrznuta i nalazi se ispod površine.
Mars ima i atmosferu koja je veoma tanka. U njoj ima mnogo više ugljen-dioksida nego kisika (kisik je gas koji koristimo prilikom disanja, a kada izdišemo izbacujemo ugljen-dioksid). Znači ako bi posjetili Mars bio bi nam potreban skafander sa bocama kisika. Ipak, ova tanka atmosfera donekle štiti površinu od malih meteorita.
|
| Sunčev sistem |
|
Uvod |
Kada se Mars približi Suncu njegova atmosfera se može ispuniti pješčanim olujama. Neke od tih oluja su džinovske; mogu pokriti cijelu planetu oblacima prašine. Pješčane oluje na Marsu mogu trajati stotine dana a vjetrovi dostizati brzine od 200 km na sat. Ovakve velike oluje naučnici posmatraju teleskopima sa Zemlje.
Koliko su dugi marsov dan i godina[uredi]
Dan na Zemlji je samo 39 minuta i 35 sekundi kraći nego dan na Marsu (dužina 1,026 zemaljskog dana). Godina na Marsu je duga gotovo kao dvije Zemaljske godine (687 zemaljskih dana).
Slično kao i na Zemlji nagib marsove ose u odnosu na Sunce je različit u različito doba godine. Ova razlika u nagibu omogućava godišnja doba poput onih na Zemlji. Jedina razlika je u tome što godišnja doba na Marsu traju gotovo dvostruko duže nego ona na Zemlji.
Od čega je Mars napravljen[uredi]
Vanjski omotač, stjenovita površina Marsa se zove kora. Najveći dio kore je napravljen od bazaltnih stijena, tip stijene koja nastaje prilikom hlađenja lave.
Kao i na Zemlji, na Marsu se ispod kore nalazi još jedan debeli sloj stijena. Taj drugi sloj je mnogo topliji nego kora, a stijene u njemu su djelimično istopljene. Ipak, pošto je marsova kora veoma debela te istopljene stijene i lava iz drugog sloja ne mogu izlaziti na površinu. Na Marsu ima i vulkana, ali oni nisu više aktivni.
U središtu planete je jezgro napravljeno od željeza i nikla. Da su Zemlja i Mars iste veličine marsovo jezgro bilo bi manje od zemljinog. Znači Mars je najvećim dijelom napravljen od stijena. Pošto su stijene lakše nego metali iz jezgra, Mars ima manju gustoću nego Zemlja.
Koliko je jaka marsova gravitacija[uredi]
Da ste na Marsu, on bi vas privlačio silom jakom kao dvije petine sile kojom vas privlači Zemlja. Na Marsu mogli biste podići gotovo tri puta teže predmete nego što to možete uraditi na Zemlji. Također mogli biste skočiti skoro tri puta više, i bilo bi vam potrebno mnogo više vremena da doskočite na tlo.
Čak i ako se čini da biste na Marsu postali jaki poput likova iz crtanih stripova i video igrica, ipak biste i na Marsu morali voditi računa o masi. Veliki objekti u pokretu bi vas mogli zdrobiti isto kao oni na Zemlji, u slučaju da im se nađete na putu, a metak iz pištolja bi napravio isto toliko štete kao na našoj planeti. Vozilo koje bi se kretalo površinom Marsa imalo bi iste probleme sa zaustavljanjem kao i na Zemlji, ali interesantno je da zbog manje gravitacione sile tlo ne bi tako čvrsto "držalo" vozila, te bi to moglo praviti dodatne teškoće kod zaustavljanja u slučaju da vozite brzo.
Kako je Mars dobio ime[uredi]
U Rimskoj mitologiji Mars se nazivao bog rata i poljoprivrede. Planeta je dobila takvo ime zbog svoje crvene boje, boje koja podsjeća na krv.