Wiki junior Sunčev sistem/Mars/Fobos
.svg) |
Činjenice o Fobosu |
| |
Koliko je velik Fobos[uredi]
 |
| Mars |
Fobos je ustvari dosta mali ako ga usporedimo s većinom drugih mjeseci u Sunčevom sistemu. On nije okrugao sferičan objekt, već je nepravilnog oblika, pa njegov izgled upoređuju sa običnim krompirom. Na najdužem dijelu je prečnika oko 26 km, a na najužem je prečnika oko 18 km. Dakle to je poput veličine nekog većeg grada na Zemlji.
Kako izgleda površina Fobosa[uredi]
Najvjerovatnije je da površina Fobosa izgleda kao površina našeg Mjeseca, osim što su neke od površinkih pojava prekomjerne.Baš kao ni Mjesec ni Fobos nema atmosfere. Osim toga kao što je jedna mjesečeva strana uvijek okrenuta Zemlji, tako je i jedna strana Fobosa uvijek okrenuta prema Marsu (kaže se da je "plimno zaključan").
Jedna velika razlika koju bi sigurno primijetili je to da na Fobosu gotovo uopće nema gravitacije. Na Fobosu bi se moglo desiti da skočite i snaga vašeg odraza bi bila dovoljna da vas pošlje u orbitu oko ovog mjeseca. Gravitacija iznosi samo oko 1/1000 Zemljine (jedan hiljaditi dio). Ovo također doprinosi tome da su uzvišenja (planine) na Fobosu veoma velike u odnosu na veličinu samog mjeseca. Na zemljinom Mjesecu bi se takve planine zbog veće mjesečeve gravitacije urušile (odnosno gravitacija bi ih povlačila prema dole dok se ne bi srušile).
Jedno od najznačajnijih površinskih obilježja Fobosa je džinovski krater po imenu Stickney. Udar koji je prouzrokovao ovaj krater imao je značajan efekt na formiranje i strukturu samog mjeseca, tako da su linije i brazde koje možemo vidjeti na Fobosovoj površini formirane kao rezultat ovog udara.
Da stojite na Fobosu, Mars bi bio ogromna pojava na nebu, nekada bi zauzimao čak 1/4 vidljive površine.
Koliko je dug fobosov dan[uredi]
Dan na Fobosu traje koliko i njegova orbita (kruženje) oko Marsa zato što je "plimno zaključan"). To iznosi oko 7 sati i 40 minuta (zemaljskog vremena).
Koliko je duga fobosova godina[uredi]
Fobos je veoma blizu površine Marsa. Već smo rekli da Fobos kruži u orbiti oko Marsa bliže nego što ijedan drugi mjesec u Sunčevom sistemu kruži oko svoje planete. Vrijeme da fobos obiđe jedanput oko Marsa je oko 7 sati i 40 minuta (dakle koliko traje i njegov dan). Ovo bi moglo biti veoma interesantno za nekoga ko je na površini Marsa, da posmatra kako Fobos "izlazi" na zapadu, a potom prelazi preko neba da bi "zašao" na istoku, i nebom se kreće mnogo brže nego Sunce.
Da li Fobos izaziva pomračenja Sunca na Marsu[uredi]
Baš kao što to radi Mjesec na Zemlji, tako i Fobos izaziva pomračenja Sunca na Marsu. Ovaj događaj, koji se još naziva tranzit, proizvodi mnoge od efekata koje proizvodi pomračenje na Zemlji. Da se nalazite na Marsu i posmatrate takvo pomračenje primijetili biste da ono izaziva sumrak, ali ne uspijeva u potpunosti zakloniti Sunce, kao što to Mjesec čini posmatraču sa Zemlje. Takođe, pošto je kruženje Fobosa oko Marsa tako brzo, pomračenje traje svega nekoliko sekundi, u usporedbi sa nekoliko minuta koliko traje na Zemlji.
Pošto je Fobos toliko blizu Marsu, pomračenje posmatrano s mjesta u blizini marsovog ekvatora je mnogo vidljivije nego posmatrano s mjesta koje je udaljeno od ekvatora, zbog toga što je Fobos ustvari malo bliži posmatraču s ekvatora.
Hoće li ljudi posjetiti Fobos u budućnosti[uredi]
Pošto je Fobos tako blizu Marsu, a i zbog njegove niske gravitacije, Foos bi mogao biti mjesto na koje bi se transportovali ljudi i robe na putu sa Zemlje na Mars ili na putu s Marsa na Zemlju, nešto poput svemirske stanice u orbiti. Vjerovatno je da bi astronauti koji idu na Mars posjetili i Fobos. Osim toga na Fobosu ima vodenog leda, kojeg bi astronauti mogli koristiti da dobiju vodu ili vazduh.
Ipak moramo napomenuti da je Fobos osuđen svijet. Za oko 50 miliona godina on neće postojati. Svake godine on se kružeći oko Marsa približi toj planeti za oko dva metra, i na kraju će zbog uticaja marsove gravitacije pasti na Mars, ili se prije toga raspasti na manje komade formirajući prsten oko Marsa.
Kako je Fobos dobio ime[uredi]
U mitologiji Fobos je bio sin Marsa, koji je predstavljao boga straha i užasa (Phobos i Deimos). Ujedno je Fobos bio jedan od marsovih sluga.
Kako je Fobos otkriven[uredi]
Asaph Hall je bio astronom u Mornaričkoj opservatoriji SAD (United States Naval Observatory), gdje je proučavao planete i objekte Sunčevog sistema. Godine 1877. otkrio je i Fobos i Deimos, i utvrdio je da su to marsovi mjeseci. Ime Fobos predložio je Henry Madan, a zasnovao ga je na knjizo Ilijada, klasičnoj knjizi grčke mitologije (koju je napisao Homer).
