Wiki junior Sunčev sistem/Mjesec

Izvor: Wikiknjige
Idi na: navigacija, pretraga
Moon symbol.ant.png Činjenice o Mjesecu
  • Kada pogledamo Mjesec sa Zemlje uvijek vidimo njegovu istu stranu. Sve dok Luna 3 nije poslala slike dalje strane Mjeseca, ljudi nisu znali kako ona izgleda.
  • Mjesec je skoro duplo veći od Plutona.
  • Mjesec nije toliko mali kada ga usporedimo sa Zemljom. Zbog toga Mjesec i Zemlju nekada zovu dvojnim planetnim sistemom.

Prethodni članak: Zemlja

Mjesec je Zemljin prirodni satelit. To znači da on kruži oko Zemlje isto onako kao što Zemlja kruži oko Sunca. Mjesec je, poslije Sunca, najveći objekat u Svemiru koji se vidi golim okom.

Koliko je Mjesec velik[uredite]

Poređenje veličine Mjeseca i Zemlje.

Većina planeta u našem Sunčevom sistemu su mnogo veće od svojih mjeseci (satelita), ali naša planeta Zemlja nije mnogo veća od njenog Mjeseca. Prečnik Mjeseca je oko 3.500 kilometara, dok je prečnik Zemlje oko 12.600 kilometara. Znači Mjesec je oko tri puta manji od Zemlje (i to se lijepo vidi na slici desno), što i nije puno. Zbog ovoga ponekad Zemlju i Mjesec nazivaju dvojnim planetnim sistemom.

Kako izgleda površina Mjeseca[uredite]

Astronaut Harrison Schmitt skuplja stijene za vrijeme Apollo XVII misije.

Mjesec nema atmosferu. Također nema ni tečne vode na površini. Danju je tu jako vruće, dok je noću jako hladno. Osobe koje posjete Mjesec trebaju posebna zaštitna odijela sa bocama iz kojih udišu zrak.

Mjesec ima i mnoge kratere na površini. Najveći od njih se zove Aitiken bazen - Južnog pola i širok je oko 2.500 kilometara.

Naučnici smatraju da su gotovo svi krateri na mjesecima ili planetama nastali udarima velikih stijena koje su iz Svemira padale na površinu. Pad tih stijena se zove udar.

Pretpostavlja se da bi u nekim dubokim kraterima na polovima Mjeseca moglo biti leda, iako to još uvijek nije dokazano.

Također na površini možemo vidjeti tamnije dijelove koji se zovu mora. To su veliki bazeni lave koja se ohladila jako davno. Područja koja nam se čine svjetlija su brda i visoravni.


Koliko je dug mjesečev dan[uredite]

Mjesecu treba oko 27 zemaljskih dana da se jednom okrene oko svoje ose.

Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Koliko je duga mjesečeva godina[uredite]

Mjesecu treba oko 27 dana da jedanput obiđe Zemlju. Zbog toga mi uvijek vidimo samo jednu stranu mjesečeve površine gledajući sa Zemlje. Tu stranu zovemo bliža strana (ili svjetla strana) Mjeseca. Suprotna strana se zove dalja strana (ili tamna strana) Mjeseca. Svemirska letjelica Luna 3 je 1959. godine slikala tamnu Mjesečevu stranu i tada su prvi put u historiji ljudi vidjeli kako ona izgleda.

Od čega je Mjesec napravljen[uredite]

Površina Mjeseca je pokrivena kamenjem i prašinom. Njegov vanjski omotač se zove kora. Kora je debela od 70 do 100 kilometara. Tanja je ispod mora, a deblja ispod brežuljaka i brda. Zato se na Mjesečevoj bližoj strani nalazi više mora nego na daljoj strani. Na bližoj strani kora je tanja i lavi je bilo lakše da dospije iz mjesečeve unutrašnjosti do površine.

Naučnici misle da Mjesec u unutrašnjosti ima malo jezgro od čvrstog željeza. Ono je oko 300 kilometara široko. Pošto je jezgro u čvrstom stanju (za razliku od Zemljinog jezgra) Mjesec nema vlastito magnetno polje.

Koliko je jaka mjesečeva gravitacija[uredite]

Da ste na Mjesecu on bi vas privlačio silom šest puta manjom nego Zemlja. To znači da ako težite 60 kilograma, na Mjesecu bi osjećali da imate samo deset kilograma (zato je astronautima koji su posjetili Mjesec bilo tako lako da sakupljaju njegovo kamenje i stijene).

Mjesečeva imena[uredite]

Stara Grčka riječ za Mjesec je Mene. Također imamo i druga imena kao što su Selena i Luna. Selena je bila božica Mjeseca u mitologiji starih Grka, dok je Luna bila isto to ali u mitologiji starih Rimljana. Rimljani su također povezivali božicu Dijanu iz njihove mitologije sa Mjesecom.

Linkovi[uredite]

Sljedeći članak: Mars