Latinski jezik/Vrste i navođenje riječi
Uvod
[uredi]U našoj gramatici postoje promjenjive i nepromjenjive vrste riječi, kao i u latinskom jeziku. Imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i brojevi su promjenjive, a prilozi, prijedlozi, veznici i uzvici nepromjenjive vrste riječi. Svaku od ovih vrsta ćemo posebno i detaljno obraditi. A evo kao se to kaže na latinskom jeziku:
| Kod nas | Latinski jezik | |
|---|---|---|
| Imenice | Substantiva | |
| Glagoli | Verba | |
| Pridjevi | Adiectiva | |
| Zamjenice | Pronomina | |
| Brojevi | Numeralia |
| Kod nas | Latinski jezik | |
|---|---|---|
| Prilozi | Adverbia | |
| Prijedlozi | Praepositiones | |
| Veznici | Coniuctiones | |
| Uzvici | Interiectiones |
Vrste riječi u latinskom jeziku obavljaju istu funkciju kao i kod nas. Imenice su sve one riječi koje označavaju bića, stvari i pojave. Glagoli su sve one riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje. Pridjevi su sve one riječi koje označavaju kakvo je što, od čega je što i pripadnost čega čemu/komu. Zamjenice su vrste riječi čija je namjena zamjenjivanje imenica. Brojevi su riječi koje govore što je koje po redu, količinu čega i po koliko puta je nešto.
Prilozi označavaju način, prijedlozi označavaju lokaciju u rečenici, veznici su riječi koje povezuju dvije ili više rečenica i uzvici su kratke čestice kojima se izriče dozivanje ili izvikivanje.
Kako navesti riječi?
[uredi]U latinskom jeziku riječi se navode ovisno o vrsti. Kod nas, kad bi vas neki stranac upitao kako se nešto kaže ili zove, vi biste mu naveli samo nominativ tražene riječi. No, u latinskom to nije slučaj. Zašto? Upravo zato što je latinski jezik gramatički bogat, jer postoje različiti načini sklonidbe imenica i konjugacije glagola. Stoga da bi se izbjegli problemi, npr. kako deklinirati koju imenicu ili konjugirati glagol, navodi se više oblika iste riječi da bi se ta riječ prepoznala. Pogledajmo kako ćemo navesti neke vrste riječi (zasada je potrebno znati samo kako se navode imenice i glagoli).
1. Imenice
[uredi]Imenice ćemo navoditi tako što ćemo uz nominativ jednine navoditi i genitiv jednine, rod date imenice te prijevod. Pogledajmo neke primjere:
Silva, silvae, femininum-šuma ili skraćeno silva, -ae f. šuma
Vidimo da je riječ silva nominativ jednine, silvae genitiv jednine, femininum rod imenice (o čemu ćemo više učiti u lekciji koja govori o prvoj deklinaciji) i prijevod riječi - šuma. Pogledajmo još neke primjere:
stella, -ae f. zvijezda
nauta, -ae m. mornar
agricola, -ae m. seljak
lac, -tis n. mlijeko
fortitudo, -dinis f. hrabrost
2. Glagoli
[uredi]Dok ne naučimo sve oblike glagolskih vremena, glagole navodimo tako što navedemo prvo lice jednine prezenta danog glagola, zatim navedemo infinitiv glagola ili broj konjugacije te dodamo prijevod. Pogledajmo neke primjere:
amo, amare (1) voljeti
do, dare (1) dati
doceo, docere (2) podučavati
moneo, monere (2) opominjati
lego, legere (3) čitati
fallo, fallere (3) varati
audio, audire (4) čuti, slušati
punio, punire (4) kazniti
Naučili smo
[uredi]U ovoj smo lekciji naučili:
- što su vrste riječi,
- koje su sklonjive (promjenjive), a koje nisu,
- kako se navode imenice i glagoli.