Wiki junior Sunčev sistem/Merkur

Izvor: Wikiknjige
Idi na: navigacija, pretraga
Mercury symbol.ant.png Činjenice o Merkuru
  • Merkur se okreće oko Sunca brže nego ijedna druga planeta.
  • Merkurova temperatura varira od -180°C do 430°C. Na Zemlji najveća zabilježena temperatura bila je 58°C.
  • Na merkurovim polovima bi moglo biti leda.

Prethodni članak: Sunce

Merkur je planeta koja je najbliža Suncu. To je planeta slična zemlji (kažemo terastrijalne planete), pošto je sačinjena od stijena i čvrstih materijala.

Do sada je samo jedan svemirski brod (po imenu Mariner 10) posjetio Merkur. Mnogo toga što znamo o ovoj planeti smo saznli zahvaljujući podatacima koje je poslao ovaj brod.

Koliko je Merkur velik[uredite]

Poređenje veličine Merkura i Zemlje

Prečnik Merkura je samo 4879 kilometara, što iznosi jednu polovinu prečnika Zemlje. Poslije Plutona Merkur je najmanja planeta u Sunčevom sistemu, ali za Pluton ionako kažemo da je patuljasta planeta.

Osim što je najmanji Merkur je i najbliži Suncu, a to nam otežava posmatranje Merkura bez teleskopa. Zato je najbolje vrijeme za posmatranje Merkura uveče kada Sunce tek zađe, ili ujutro malo prije izlaska Sunca.

Kako izgleda površina Merkura[uredite]

Pogled na Merkurovu površinu

Na površini Merkura posoje krateri, baš poput onih na Zemljinom Mjesecu. Najveći od njih se zove Caloris Basin. Širok je otprilike 1.300 kilometara. Nastao je kada je veliki asteroid pao na Merkur. Taj asteroid je vjerovano bio širi od 100 kilometara, ali udario je u površinu Merkura tako brzo i tako jako da je napravio krater mnogo većih dimenzija.

Na površini planete se nalaze i velike klisure koje nazivamo skarpe. Nastale su prije mnogo vremena, u doba dok se Merkur hladio. Dok se planeta hladila ujedno se i stiskala (sažimala - to je kao kada uzmete veliki komad hljeba i stišćete ga dok ne napravite mnogo manji komad od njega). Stiskanje Merkura je dovelo do toga da se površina nabora. Ovo naboravanje je napravilo sve te skarpe.

Postoji mogućnost da na Merkuru ima i leda, i to u oblastima na "vrhu" i "dnu" planete. Ove oblasti se zovu polovi (isto kao i na Zemlji), i tu ne dopire mnogo sunčevih zraka. Led se na njima ne bi otopio.

Tokom dana na Merkuru je jako vruće (preko 400°C) zbog toga što je on jako blizu Sunca. Međutim noću je tu jako hladno, pošto merkur nema atmosfere koja bo čuvala toplinu prikupljenu tokom dana, i tako sva ta toplina ispari u Svemir.

Koliko je dug merkurov dan[uredite]

Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Merkur se okreće oko svoje ose sporije od Zemlje (naučnici radije kažu rotira umjesto okreće oko svoje ose). Potrebno je cijelih 58 dana da bi se Merkur jednom rotirao. Pošto se planeta okreće oko Sunca jako brzo, dan na Merkuru traje duže od 58 dana. Ako stojite na njegovoj površini i mjerite vrijeme od jednog izlaska Sunca, do drugog morali bi stajati i čekati punih 176 zemaljskih dana (skoro 6 mjeseci, a to na Zemlji traje 24 sata).

Ovako dugi dani i noći prouzrokuju visoke temperature tokom dana a niske tokom noći.

Koliko je duga merkurova godina[uredite]

Merkur ima najkraću godinu u Sunčevom sistemu. Potrebno je oko 88 zemaljskih dana da planeta jednom obiđe oko Sunca.

Nekada se vjerovalo da su Merkurov dan i godina iste dužine, i da je jedna strana planete uvijek okrenuta prema Suncu, a druga uvijek okrenuta od Sunca. Da bi ovo bilo istina, rotacija Merkura i njegova godina bi morali trajati jednak broj dana. Međutim pažljivim posmatranjem saznalo se da je Merkurova rotacija nešto kraća od njegove godine. Zbog male razlike između brzine okretanja oko njegove ose i brzine okretanja oko Sunca dan na merkuru je skoro duplo duži od njegove godine.

Od čega je Merkur napravljen[uredite]

Merkurovo jezgro se sastoji od željeza, koje je djelimično otopljeno (zbog velike temperature u jezgru). Ovo sve znamo zbog toga što planeta posjeduje magnetno polje (baš kao i Zemlja). Merkur sadrži više željeza u odnosu na svoju veličinu nego ijedna druga planeta u Sunčevom sistemu. Ostatak planete čini tanka kora sastavljena os posebne vrste stijena pod nazivom silikatne stijene. U blizini polova Merkura postoje krateri koji su u stalnoj sjeni i do njih ne dopire sunčeva toplina. Smatra se da neki od ovih kratera sadrže led. Najveći krater na Merkuru je Caloris Basin. Nastao je kada je kometa pogodila planetu pa su lava i otopljene izbijeni iz središta mjesta udara. Okrugli unutrašnji zid ovog kratera je visok oko 2 kilometra.

Koliko je jaka merkurova gravitacija[uredite]

Merkur snimljen iz Marinera 10

Da ste na Merkuru on bi vas privlačio više nego duplo manjom silom nego Zemlja. To znači da ako težite 60 kilograma, na Merkuru bi osjećali da imate samo 22,8 kilograma.

Kako je Merkur dobio ime[uredite]

U Rimskoj mitologiji Merkur se nazivao glasnik bogova. Nosio je sandale koje su imale krila, i koje su mu omogućavale da putuje jako brzo. Ova planeta je nazvana po njemu zbog toga što se okreće oko Sunca brže od ijedne druge planete u Sunčevom sistemu. Merkur pređe gotovo 48 kilometara svake sekunde.

Linkovi[uredite]

Sljedeći članak: Venera