Wiki junior Sunčev sistem/Venera

Izvor: Wikiknjige
Idi na: navigacija, pretraga

Prethodni članak: Merkur

Venus symbol.ant.png Činjenice o Veneri
  • Venera 7, prva svemirska letjelica koja je sletjela na površinu Venere, uništena je zbog nepovoljnih atmosferskih prilika na planeti nakon samo 23 minute.
  • Gotovo svi površinski objekti na Veneri dobili su ime po ženskim osobama.
  • Dan na Veneri iznosi tačno 117 zemaljskih dana.

Venera je druga najbliža planeta Suncu. Ona je "terastrijalna planeta", što znači da je formirana na sličan način kao i naša Zemlja, te da je napravljena od stijena.

Koliko je Venera velika[uredite]

Poređenje veličine Venere i Zemlje

Venera je gotovo iste veličine kao Zemlja. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg Veneru često nazivaju Zemljinom blizankom. Prečnik Venere je oko 12.100 km.

Kako izgleda površina Venere[uredite]

Površina Venere se veoma razlikuje od površine Zemlje. Tu je veoma suho i toplo, dovoljno toplo da olovo bude u tečnom stanju. Također, na površini je ogroman atmosferski pritisak. Isti pritisak kao da se nalazimo oko 1 km ispod površine mora na Zemlji.

Maat Mons na površini Venere, radarska slika.

Na Veneri imamo formirane kanale koji liče na korita rijeka. Naučnici misle da su se ovi kanali formirali od vulkanske lave. Tek izbačena lava teče površinom kao voda i dok se hladi kreira kanale. Interesantno je da jedino Venera u Sunčevom sistemu ima neobične vulkane po imenu "arachnoidi", koji se razlikuju od ostalih vulkana. Ne zna se tačno kako su se formirali ovakvi vulkani. Venera također ima i "obične" vulkane, poput onih na Zemlji.

Dijelovi površine Venere je sastavljena od velikih oblasti koje podsjećaju na kontinente na Zemlji. Najveće od ovih oblasti se zove Ishtar Terra. Otkriveni su i veliki bazeni (udubine) poput onih na Zemlji, osim što u njima nema vode. Oblici poput planinskih lanaca i meteorskih kratera se takođe nalaze na površini Venere. Jedna od njenih najvećih planina po imenu Maxwell je za 11 km viša od Mont Everesta, najviše planine na Zemlji.

Kanali na površini Venere podsjećaju na riječne kanale na Zemlji.

Koliko je dug venerin dan[uredite]

Venera se okreće oko svoje ose sporije i od Merkura. Potrebno je cijelih 243 dana da se Venera jedanput rotira. Također, Venera se rotira u obrnutom smjeru od svih ostalih planeta u Sunčevom sistemu. Jedan venerin dan, od jednog izlaska Sunca, do drugog, traje oko 117 zemaljskih dana.

Koliko je duga venerina godina[uredite]

Venerina godina traje oko 225 zemaljskih dana. To je manje vremena nego što je potrebno da se Venera okrene oko svoje ose, a iznosi i malo manje od dva Venerina dana.

Od čega je Venera napravljena[uredite]

Površina Venere, odnosno njena kora, pokrivena je stijenama. Jezgro Venere je napravljeno od nikla i željeza. Atmosfera oko planete je veoma gusta a sačinjena je od karbon dioksida, nitrogena i otrovnih gasova koji koji prave visok pritisak na površini i ne dozvoljavaju sunčevoj toplini da "pobjegne" u Svemir.

Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Venera 13 Lender, napravila je naučna mjerenja i poslala slike s površine Venere na Zemlju

Koliko je jaka venerina gravitacija[uredite]

Da ste na Veneri ona bi vas privlačla gotovo jednakom silom kao što to čini Zemlja. Atmosferski pritisak na površini Venere je oko 90 puta veći nego normalan pritisak na nivou mora na Zemlji.

Kako je Venera dobila ime[uredite]

U Rimskoj mitologiji Venera se nazivala boginja ljubavi. Nekada je možemo vidjeti kako sija na nebu malo prije svitanja ili neposredno nakon zalaska Sunca. Zbog toga su neki narodi, poput Asteka i Grka, dali Veneri dva imena - jedno za jutro i drugo za veče.

Pošto su Venera i Zemlja skoro iste veličine, naučnici ih zovu planetama sestrama. Dugo vremena u prošlosti naučnici u vjerovali da na veneri ima biljaka, životinja pa čak i ljudi. Kako god, pošto je na Veneri tako vruće sada znamo da je nemoguće da bilo šta može živjeti na toj planeti.

Linkovi i reference[uredite]

Sljedeći članak: Zemlja