Wiki junior Sunčev sistem/Jupiter

Izvor: Wikiknjige
Idi na: navigacija, pretraga
Jupiter symbol.ant.png Činjenice o Jupiteru
  • Jupiter je najveći planet u Sunčevom sustavu
  • Jupiter svoju stazu oko Sunca obiđe za 11.87 godina
  • Jedan Jupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog te brze rotacije na Jupiteru nastaju snažna vrtloženja i turbulencije u atmosferi.
  • Oko Jupitera kruže 63 otkrivena prirodna satelita (mjeseca)

Prethodni članak: Asteroidni pojas

Jupiter je peti planet od Sunca te najveći planet u Sunčevom sistemu. Po sastavu 90% Jupitera sastoji se od hidrogena i 10% helija, sa tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav sličan je sastavu prvotnog oblaka od kojeg je i nastao Sunčev sistem.

Jupiter je četvrto najsjajnije nebesko tijelo, nakon Sunca, Mjeseca i Venere. Masivniji je 2.5 puta od ukupne mase ostalih osam planeta u Sunčevom sistemu.

Koliko je Jupiter velik[uredite]

Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Podređenje veličine Zemlje i Jupitera

Prečnik mu je dužine 142,984 kilometara, što znači da je Jupiter najveći planet u Sunčevom sistemu

Osim što je najveći, Jupiter je najteži planet Sunčevog sistema. Masa mu je 1.8988x1027 kg, ili oko 318 masa Zemlje. Masa mu zauzima 71% mase svih planeta ukupno.

Kako izgleda površina Jupitera[uredite]

Na gasnoj površini Jupitera još prije 300 godina primijećena je površina promjenljivog oblika, koja svojom crvenom bojom odudara od okruženja i čija veličina premašuje površinu poprečnog presjeka Zemlje pet-šest puta.Nazvana je Velika crvena pjega.

Galilejevi sateliti: Prikazani od lijeva prema desno su sateliti po blizini Jupiteru, Io, Europa, Ganimed, i Kalisto.

Kako izgledaju Jupiterovi sateliti[uredite]

Galileo Galilei je 1610. godine teleskopom otkrio 4 Jupiterova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galilejanski. Ukupan broj Jupiterovih prirodnih satelita prema današnjim istraživanjima je 63, tj. mnogo više nego što ih ima i jedna planeta u Sunčevom sistemu. Možda pored ovih postoji i još nekoliko malih mjeseca koji još nisu otkriveni. Prosječno su prečnika oko 3 km, a najveći od njih je samo 9 km dužine. Svi ovi mjeseci se smatraju zarobljenim asteroidnim ili kometnim tijelima, vjerovatno podijeljenih na nekoliko dijelova, ali se malo toga o njima zna.


Koliko je dug Jupiterov dan[uredite]

Jupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog brze rotacije na Jupiteru nastaju snažne turbulencije u atmosferi. Periodi rotacije se razlikuju od sloja do sloja zbog različitih atmosferskih kretanja.

Koliko je duga Jupiterova godina[uredite]

Jupiter obilazi Sunce na prosječnoj udaljenosti od 778 413 000 km, t.j. 5.21 puta dalje od Zemlje. Jedna Jupiterova godina traje 11.87 zemaljskih godina.

Koliko je jaka Jupiterova gravitacija[uredite]

Još je 1955. godine otkrivena radio-emisija s Jupitera, što je upućivalo na jako magnetsko polje. Gravitacija na Jupiteru toliko je jaka da u blizini Jupitera nema mjesta gdje bi čovjek mogao boraviti. U atmosferi Jupiterovo magnetsko polje je oko 100 puta veće od zemljinog.

Od čega je napravljen Jupiter[uredite]

Jupiter je jedna velika nakupina plina u različitim agregatnim stanjima. U njegovu središtu pretpostavlja se da se nalazi stjenovita jezgra. Okolo te stjenovite jezgre dolazi 55 000 km debeo sloj tekućeg metalnog vodika. Tekući metalni vodik može se usporediti sa živom na sobnoj temperaturi, ona je tekuća tvar, ali ujedno i metal. Takva tvar dobro provodi toplinu i električnu struju. Sljedećih 15 000 km nalazi se plinovito tekući vodik koji predstavlja Jupiterov plašt , takva tvar je dobar izolator te loše provodi toplinu i električnu struju. Kada se tlak spusti na 20 do 30 bar, vodik prelazi iz stanja plinovitog i tekućeg u čisto plinovito stanje. Taj sloj čistog plinovitog stanja debeo je 1 000 km i uzima se za Jupiterovu atmosferu.

Letjelica Pioneer 10

Kako je otkriven Jupiter[uredite]

Jupiter je, zbog svog sjaja, prepoznat još u prapovijesti. Galileo Galilei je, 1610. godine, otkrio 4 njegova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galilejanski. To je bio dokaz kopernikove heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje. Istraživanja Jupitera provedena su letjelicama Pioneer 10 i 11, Voyager 1 i 2, Ulysses, Galileo i Cassini (na putu prema Saturnu), a fotografirao ga je i HST.

Linkovi i reference[uredite]