Wiki junior Sunčev sistem/Uvod
Wiki junior projekt želi vam dobrodošlicu na stranice knjige za djecu "Sunčev sistem". S obzirom da je najveći broj predjela Zemlje istražen od strane čovjeka, Svemir je vjerovatno sljedeći korak i sljedeći izazov. Iako se objekti u našem Sunčevom sistemu čine kao sićušne tačkice kada ih gledamo sa Zemlje, ipak je jako bitno da što više saznamo o njima. To je potaklo mnoge stručnjake da vam poklone svoje znanje i slobodno vrijeme i predstave ovu knjigu.
Wikiknjige su jedan od projekata Wikimedija fondacije. Cilj tog projekta je stvaranje slobodnih i besplatnih knjiga, koje bi doprinijele slobodnom širenju znanja. Internet kao medij dopušta talentovanim osobama da daju svoj kreativan doprinos u onome što je cilj Wikimedija fondacije, a to je dostupnost svima cjelokupnog ljudskog znanja bez ograničenja.
Projekat Wikiknjiga je spona između tradicionalnog objavljivanja knjiga i sveukupne enciklopedije sutrašnjice. Jednostavno, čitanjem ove knjige i upoznavanjem drugih sa njom, vi ćete doprinijeti slobodnom širenju informacija na novi način. Hvala vam na tome i još jednom vam želimo dobrodošlicu.
|
| Sunčev sistem |
|
Uvod |
Šta je na nebu
[uredi]
Šta se nalazi gore - na nebu? Tokom dana često možemo vidjeti oblake raznih oblika kako plove, kao i veliku loptu gasa koju zovemo Sunce. Ali tokom vedrih noći na nebu se vide mnoge druge stvari: Mjesec i mnogo, mnogo zvijezda. Šta su oni? Koliko ih ima? Koliko su veliki? Mogu li ih nekako dodirnuti? To su samo neka od pitanja koje je čovječanstvo postavljalo u prošlosti, i koje će postavljati ubuduće.
Ljudi su izmislili teleskope da bi bolje vidjeli planete i zvijezde. Zvijezde su ustvari velike lopte gasa. I planete podsjećaju na njih ako ih gledamo golim okom, ali ako ih posmatramo svaku noć tokom mjesec dana primijetićemo da se one kreću po nebu drugačije nego što to rade zvijezde. To je zato što kruže oko Sunca po svojim putanjama (orbitama) baš kao i Zemlja. Postoji osam glavnih planeta u našem Sunčevom sistemu: Merkur, Venera, Zemlja, Mars (prve četiri zovemo unutrašnje ili stjenovite planete), Jupiter, Saturn, Uran i Neptun (druge četiri zovemo vanjske planete a za njih kažemo i da su gasni divovi). Osim ovih osam većih postoji i veliki boj manjih tijela koje zovemo patuljaste planete (ali to im još uvijek nije zvanično ime). Najpoznatija od njih je Pluton kojeg su od 1930. do 2006. godine ubrajali među glavne planete, ali nakon otkrića dosta drugih tijela njegove veličine Pluton su proglasili za patuljastu planetu.
Kako mjerimo Sunčev sistem
[uredi]
Kada proučavamo Sunčev sistem često pokušavamo izmjeriti ono što vidimo. Mjerenje nam dopušta da poredimo različite objekte i odredimo njihove karakteristike (veličinu, boju i sl.), kretanje, kao i to kako utiču jedni na druge. Da bi podatke koje su sakupili razni naučnici širom svijeta mogli upoređivati morao je biti korišten jedinstven sistem mjerenja prihvaćen od svih. To je metrički sistem, koji se i koristi u najvećem dijelu svijeta. Prije nastanka metričkog sistema ljudi su koristili različite mjere. Tako ste na primjer mogli kupiti jednu oku brašna, jednu funtu šećera, jednu uncu zlata. To je u trgovanju pravilo veliku zbrku.
U ovoj knjizi, također, sve izmjerene vrijednosti će se izražavati u metričkim jedinicama. Ovaj sistem je inače prvi put upotrijebljen u Evropi u osamnaestom vijeku. Bilo je potrebno zamijeniti sve stare načine mjerenja, kao što je engleski sistem koji je koristio mjere poput stopa, inča, funti i stepeni Fahrenhajta, ili drugi sistemi koji su upotrebljavali lakat, pedalj i aršin za dužinu, te oku za težinu. Korištenje tog jedinstvenog sistema olakšalo je sporazumijevanje između ljudi koji su trgovali ili razmjenjivali informacije.
Mjere koje ćemo koristiti u knjizi su: mjera za dužinu, za masu, za temperaturu, i za vrijeme. Mjerom za dužinu će se određivati vrijednosti kao veličina planete ili udaljenost između planete i njenog mjeseca. Mjera za masu se može izraziti na način da nam kaže koliko bi težio određeni objekt ako bi se nalazio na Zemljinoj površini. Znači ako ste teški 30 kilograma, vaša masa je 30 kilograma. Ako bi otišli negdje gdje nema gravitacije ne biste uopće imali težinu, ali bi vaša masa iznosila 30 kilograma. Masa nam govori koliko ima "nečega" (atoma ili materije) unutar jednog tijela.
U metričkom sistemu dužina nečega se mjeri u metrima. Prosječna odrasla osoba je visoka nešto preko 1,7 metara. Ako poredimo mjeru za dužinu iz starog engleskog sistema, jedan metar je nešto duži od 3 stope i 3 inča. Metar u pisanju obično označavamo sa "m".
Za veće udaljenosti koristi se kilometar kao mjera. Kilometar je 1000 metara. Za kilometar se obično koristi skraćenica km.
Masa se obično mjeri u gramima. Pošto su grami dosta mala mjera za korištenje u svakodnevnim poslovima, ljudi se obično koriste pojmom kilogram, što je mjera za 1000 grama. Prosječan čovjek može naprimjer težiti oko 70 kilograma. Za kilogram se obično koristi skraćenica kg.
I na kraju temperaturu nečega mjerimo u stepenima celzijusa (naučnici koriste i stepene Kelvina kao mjeru). Prilikom pisanja ne moramo uvijek napisati stepen jer postoji oznaka za njega u obliku malog kruga postavljenog u desnom vrhu broja. Tako 25° označava dvadeset pet stepeni. Temperaturna skala postavljena u celzijusima koristi tačku smrzavanja i tačku ključanja vode kao bitne u mjerenju, tako da tačka smrzavanja vode iznosi 0° celzijusa, a tačka ključanja vode 100° celzijusa (ovo vrijedi za uslove koji vladaju na Zemljinoj površini u visini mora, a može se mijenjati ako smo na većoj visini ili ispod vode pod velikim pritiskom). Za celzijus se obično koristi skraćenica C.
Predstavljanje roditeljima i pedagozima
[uredi]Solarni sistem je knjiga iz Wiki junior projekta napisana od strane grupe volontera i dostupna putem interneta za korištenje, printanje i distribuciju pod uslovima koje propisuje slobodna licenca. Ona je rezultat kooperacije između Beck Fondacije, Wikimedija Fondacije i dobrovoljaca, pisaca i urednika.
Pisci i urednici knjige vam zahvaljuju što koristite ovu knjigu. Učinite li je dostupnom mladoj populaciji čitalaca omogućićete ispunjenje cilja Wiki junior projekta, poticanje mladih ljudi na čitanje i usavršavanje.
Originaln tekst i grafika su dostupni na stranici http://www.wikibooks.org a verzija za štampu može biti dostupna na više drugih mjesta u skladu sa pravilima licence.