Wiki junior Sunčev sistem/Zemlja
.svg) |
Činjenice o Zemlji |
| |
Zemlja je planeta na kojoj živimo. To je jedina planeta u Sunčevom sistemu na čijoj površini ima tekuće vode. Koliko znamo to je također i jedina planeta na kojoj ima života.
Koliko je Zemlja velika
[uredi]
Zemlja je široka gotovo 13.000 kilometara. To je najveća terastrijalna planeta u Sunčevom sistemu (sjećate li se da je terastrijalna planeta sačinjena od stijena i čvrstih materijala, baš poput Zemlje).
Zemlja je teška oko 5,973,700,000,000,000,000,000,000 kilograma. To je mnogo. Međutim to je i malo ako poredimo sa Jupiterom koji je težak kao 319 Zemalja, ili sa Suncem koje je teško kao 335.789 zemaljskih kugli. I ostale zvijezde su teške kao Sunce ili čak teže od njega.
Kako izgleda površina Zemlje
[uredi]
Površina Zemlje napravljena je od stijena. Veći dio te površine je pod vodom. Ono što je iznad vode su ostrva sačinjena od stijena. Najveće od tih ostrva zovemo kontinenti. Na Zemlji postoji sedam kontinenata i to: Evropa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktik. Za razliku od kontinenata najveća vodena tijela na planeti zovemo okeani, i ima ih četiri: Tihi okean (koga nazivaju i Pacifik), Atlantski okean, Indijski okean i Arktički okean.
Zemljina površina (ustvari Zemljina kora) je sačinjena od velikih ploča. Te ploče su kao veliki dijelovi slagalice načinjeni od stijena. One se pomiču jako sporo i dok se kreću nose kontinente na sebi. Može se desiti da se te ploče naslone jedna na drugu, guraju jedna drugu ili čak da se jedna ploča svojom ivicom popne na ivicu druge ploče. Ako se desi da su ploče naslonjene jedna na drugu, a na mjestu gdje su spojene ima rupa, onda istopljene stijene mogu proći kroz te rupe sve do površine Zemlje i napraviti vulkane. Ako ploče guraju jedna drugu onda će se one naborati i napraviti planine. Ako rub jedne ploče prelazi preko ruba druge ploče na tom mjestu može doći do zemljotresa.
Zemlja ima mnogo tipova okruženja. Postoje hladna i zaleđena mjesta kao što je Antarktik. Postoje suhe i vruće pustinje kao Sahara u Africi, ili Dolina smrti u Sjevernoj Americi. Postoje hladne i suhe pustinje kao u Sibiru (u Aziji). Na kraju postoje mjesta gdje je toplo i ima puno vlage. Tu rastu tropske šume. Ovo su samo neka od okruženja koja možemo naći širom Zemlje.
Zašto ima života na Zemlji
[uredi]Gdje god na našoj planeti tražimo, naći ćemo živa bića. Može se dogoditi da pomislimo "aha, e ovdje ne živi baš ništa", kao na pojedinim dijelovima Antarktika, ali čak i tu se može naći život, makar u obliku bakterija (jer one opstaju i tamo gdje je hladno ili vruće, i gdje je suho, tamno ili duboko).
Naučnici su zaključili da postoji život na Zemlji gdje god imamo makar malo vode. Znači u slučaju da pronađemo vodu na još nekom tijelu u Sunčevom sistemu moguće je da ćemo tu pronaći i neki oblik života. Čak i ako vode ne bi bilo u ostatku Sunčevog sistema, još uvijek nam je na raspolaganju cijeli svemir sa svojim galaksijama, zvijezdama i planetama u kojima možemo tražiti životne oblike.
Postoji i druga mogućnost. Svi dosadašnji oblici života s kojima su se ljudi sretali trebaju vodu. Međutim naučnici kažu da možda postoje i drugi oblici života, različiti od ovih na Zemlji, koji ne trebaju vodu za život. Ako i postoje, ljudi će trebati naučiti da ih prepoznaju.
Šta je sa našim Mjesecom
[uredi]
|
| Sunčev sistem |
|
Uvod |
Zemlja ima jedan mjesec koji mi zovemo... Mjesec! Mjesec je nosio i druga imena, poput latinskog Luna (tako smo ga mogli razlikovati od mjeseci drugih planeta). Mjesec su također nazivali i Selena, što je grčka riječ za mjesec.
Nedavno su otkriveni i još neki drugi objekti za koje se čini da kruže oko Zemlje. Najveći od njih se zove Cruithne i jako je mali u usporedbi sa Mjesecom, širok je samo oko 5 kilometara. Okrećući se oko Sunca on se ujedno okreće i oko naše planete.
Jedna od tvrdnji naučnika (naučnici za tvrdnju kažu hipoteza) o nastanku Mjeseca kaže kako je nekada davno velika kometa udarila Zemlju, a udar je bio toliko jak da je otkinuo veliki komad Zemlje. Od tog komada i velikog broja manjih krhotina nastao je Mjesec.
Koliko je dug zemljin dan
[uredi]Dan na Zemlji traje 24 sata. To uključuje i noć i dan. 24 sata su Zemlji potrebna da se jedanput okrene oko svoje ose. U vrijeme dok je jedna polovina Zemlje okrenuta Suncu (i na njoj je dan), druga polovina je okrenuta od Sunca (i na njoj je noć).
Okretanje Zemlje je razlog zbog kojega nam se čini da Sunce "izlazi" na istoku, a "zalazi" na zapadu. Iako nam izgleda da se Sunce pomjera iznad nas, to se ustvari Zemlja pomjera i okreće.
Razlog zbog kojeg ne osjećmo okretanje i pomjeranje Zemlje je njena veličina (ona je zaista ogromna u odnosu na veličinu ljudi).
Koliko je duga zemljina godina
[uredi]Godina na Zemlji traje oko 365,25 dana. Toliko treba našoj planeti da jedanput obiđe oko Sunca. Pošto na Zemlji godinu računamo kao 365 dana, otprilike svake četvrte godine imamo prestupnu godinu, i ta prestupna godina ima 366 dana. Taj dodatni dan se dodaje mjesecu februaru, tako da te godine februar ima 29 dana.
Od čega je Zemlja napravljena
[uredi]
Kada je planeta načinjena od stijena (kao Zemlja) onda njenu površinu zovemo kora. Ispod Zemljine kore nalaze se vruće istopljene stijene. Te istopljene stijene izlaze na zemljinu površinu putem vulkana. Tada ih zovemo lava.
Ispod sloja istopljene stijene se nalazi Zemljino jezgro. Smatra se da je jezgro napravljeno od čvrstog željeza i nikla okruženog vrućim istopljenim željezom. Temperature i pritisak u jezgru su ogromni.
Zemljina kora je veoma tanka ako je poredimo s debljinom ostalih slojeva u unutrašnjosti planete. Ali za ljude je ona strašno debela. Niko nikada još nije uspio izbušiti dovoljno duboku rupu da bi došao do kraja Zemljine kore. Čak i najdublja iskopavanja koja se provode kod istraživanja ruda ostaju daleko od toga da prođu kroz cijelu Zemljinu koru.
Koliko je jaka zemljina gravitacija
[uredi]Korištenjem vage lako je odrediti našu težinu na Zemlji. Težinu imamo zato što nas zemljina gravitacija vuče prema centru planete. U normalnom slučaju to znači da ako stojimo na podu imamo osjećaj kako nas on "vuče" prema sebi, što je proizvod gravitacije.
Imamo nekoliko tipova vaga:
1. Vaga koja upoređuje mase (težine) 2 predmeta. Postavimo predmet na jedan tas (posudu) vage, a na drugi tas postavimo drugi predmet (obično teg kome je odranije izmjerena masa). Ta dva tasa vage su okačena na krajeve jedne šipke koja će stajati ravno ako su težine na tasovima jednake, kao na slici lijevo. Ako je npr. težina na lijevom tasu veća nego na desnom šipka koja drži tasove će se nagnuti na lijevu stranu.
2. Drugi tip vage koji se obično koristi možemo često vidjeti u našim kuhinjama. To je vaga iz dva dijela. Prvi dio je opruga a za nju je zakačen drugi dio - kuka (ili tas). Na tu kuku okačimo teret (ili ga stavimo na tas) i potom on povlači oprugu koja se razvlači, te nam pokazuje koliko je teret težak. Takav tip vage je obično podešen da pokazuje kilograme (do 10 kilograma) i nije toliko precizan.
3. Postoje i vage sa elektronskim displejem koje se koriste u većim prodavnicama i dosta su precizne. To je treći tip vage.
Pažnja: Gravitacija donekle varira zavisno od mjesta na kojem se mjerite, tako da će drugi i treći tip vage pokazati različitu težinu ako se mjerite na morskoj obali i ako se mjerite na visokoj planini. Međutim u praksi ta je razlika suviše mala da bi se na nju obraćala pažnja. Pošto prvi tip vage radi na različitom principu od ostala dva, on će uvijek pokazati jednaku, tačnu masu. Pokazaće tačnu masu čak i na Mjesecu, gdje je gravitacija dosta manja nego na Zemlji.
Jeste li znali? Sir Isaac Newton (Isak Njutn) je bio prva osoba koja je shvatila da je sila koja nas vuče prema podu ista ona sila koja tjera planete da se okreću oko Sunca. Postoji priča da je došao na tu ideju razmišljajući o tome kako i zašto jabuka pada sa stabla na Zemlju.
Gravitacija je vrlo važna sila. Drži nas prikovane uz pod i ne da nam da odlebdimo sa Zemlje, a isto tako tjera Mjesec da se okreće oko Zemlje, Zemlju da se okreće oko Sunca, a Sunce da se okreće oko centra naše galaksije po imenu Mliječni put. Gravitacija čini da zvijezde i planete dobiju okrugli oblik. Ustvari bez gravitacije ne bi ni bilo Sunca, Mjeseca ili Zemlje, zato što bi materijal od kojeg su oni napravljeni lebdio razasut po Svemiru.
Kako je Zemlja dobila ime
[uredi]
Riječ zemlja koristimo i za našu planetu i za tlo po kojem hodamo. U ranija doba korištena su i druga imena kao Geja i Tellus. Geja je bio naziv za božicu iz grčke mitologije (i znači Majka Zemlja). Tllus je opet ime za istu božicu ali u rimskoj mitologiji.