Wiki junior Sunčev sistem/Sunce

Izvor: Wikiknjige
Idi na: navigacija, pretraga

Prethodni članak: Sunčev sistem

Sunce viđeno kroz teleskop sa x-zrakama

Šta je Sunce[uredite]

Sun symbol.svg Činjenice o Suncu
  • Nikada ne gledajte direktno u Sunce
  • Ako posmatrate Sunce kroz teleskop možete oslijepiti.
  • Sunce je udaljeno oko 150.000.000 od Zemlje.
  • Sunčevoj svetlosti je potrebno oko osam minuta da stigne do Zemlje.
  • Temperatura sunčeve svetlosti opada s udaljenošću koju ta svetlost pređe.
  • Svake sekunde Sunce pretvori 4 miliona metričnih tona gasa u energiju.
  • Sunce je široko kao 109 Zemalja.

Sunce je zvezda – najbliža Zemlji. To je velika lopta veoma vrućeg gasa. Vazduh koji udišemo i helijum u balonu su takođe gasovi. Temperatura na površini Sunca iznosi preko 5.500° celzijusa, a u centru je mnogo toplije i temperatura je oko 15.000.000° celzijusa (15 miliona stepeni). Sunce je uglavnom građeno od hidrogena (oko 70%) i helijuma (28%). Svake sekunde se mnogo hidrogena pretvori u helijum i pri tom procesu se oslobađaju svjetlost i toplota.

Sunce stvara svetlost i toplotu koji zagrejavaju zemljinu površinu i omogućavaju biljkama da rastu. Od biljaka možemo pripremati hranu, i možemo sagorevati drvo i druge delove biljaka da kuvamo, zagrejavamo naše kuće, i pokrećemo naša vozila. Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji.

Koliko je veliko Sunce[uredite]

Sunce je veoma veliko – mnogo, MNOGO veće nego Zemlja! Prečnik mu je veći od milion kilometara (kao prečnik 109 Zemalja), i Sunce sadrži više nego 99,9% mase cijelog Sunčevog sistema. Da možete stajati na samoj površini Sunca, težili biste 28 puta više nego na Zemlji, pošto nas Sunčeva gravitacija zbog tolike mase puno više privlači.

U unutrašnjost Sunca bi moglo stati više nego milion Zemalja, iako ono ne izgleda toliko veliko sa Zemlje. To je zato što je Sunce toliko udaljeno. U poređenju sa drugim zvijezdama Sunce je prosječne veličine. Osim njega postoje mnogo veće i mnogo manje zvijezde.

Veoma tanak solarni vjetar, sastavljen od gasova, bude otpuhan sa Sunca sve do granice Sunčevog sistema. Kada dođu do granice, ti se gasovi miješaju sa gasovima koji dolaze sa drugih Zvijezda.

Kako izgleda površina Sunca[uredite]

Ne postoji nešto što bi mogli nazvati sunčevom površinom, jer cijelo Sunce je sastavljeno od plinova vatre i "plazme". Plinovi postaju sve rjeđi kako se "krećete" od centra Sunca prema njeovoj površini, ali nema jasno naznačene granice površine Sunca. Dio koji vidimo kada pogledamo u Sunce se zove fotosfera, što znači "svjetlosna lopta". Taj dio zovmo površina zato što najveći dio svjetlosti koju vidimo dolazi odatle. Dosta sunčevih plinova doseže i izvan fotosfere, a neki od tih plinova budu u velikom mlazu izbačeni na velike udaljenosti.

Kako Sunce pravi svjetlost i toplinu[uredite]

Sunce je glavni izvor energije za Zemlju. Ova energija se stvara duboko u unutrašnjosti Sunca u procesu po imenu nuklearna fuzija. U tom procesu se četiri atoma vodika spajaju i prave jedan atom helija. Dio preostale materije se pretvara u energiju. Na isti ovaj način se energija u hidrogenskoj bombi.

Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Šta se dešava u sunčevoj unutrašnjosti.  Različite boje označavaju različite regione.

Jezgro: Centar Sunca je veoma gust. Oko dvanaest puta je gušći od olova. Ako bi plin iz centra Sunca stavili u obični kanister za vodu zapremine pet litara, on bi težio oko pola tone. Tu je takođe i veoma toplo - oko 15.000.000 °C. U ovom dijelu Sunca se odvija najveći dio nuklearnih reakcija.

Radijacijska zona: Kroz ovu zonu se probijaju toplina i svjetlost proizvedeni u jezgru, na svom putu prema površini Sunca. Plinovi koji čine ovu zonu su veoma gusti i neprestalno apsorbiraju i emitiraju različite vrste zraka. Jeste li ikada pokušali trčati kroz vodu? Ako znate kakav je to osjećaj onda možete pretpostaviti kako je svjetlosnim zracima u ovom dijelu Sunca. Svjetlost inače može putovati jako daleko sve dok ne "uđe" u nešto. Tada se počne odbijati u različitim pravcima. Ovo dosta usporava svjetlost, i ona teže prelazi veće razdaljine. Jednoj zraci svjetlosti može biti potrebno i milijun godina da iziđe iz ove zone.

Zona ispupčenja (konvekcijska zona): Jesteli ikada vidjeli kako zrak iznad vatre treperi? Vjerovatno su vam objasnili da je to zato što se toplina diže u zrak. Zapravo, tom prilikom topli plinovi postaju lakši i dižu se, isto kao što i hladni plinovi postaju teži i spuštaju se. U zoni ispupčenja plinovi su manje gusti. Oni se ponašaju baš kao zrak iznad vatre. Plin sa dna ove zone se zagrijava odozdo. Oni rastu do površine, predajući dio svoje topline u vanjski Svemir, a onda postaju teži i hladniji i spuštaju se natrag. Plinovi iz ove zone formiraju strujanja poput onih u Zemljinim oceanima i atmosferi.

Šta su sunčeve pjege[uredite]

Tamne oblasti su sunčeve pjege

Sunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu, ali su one još uvijek svjetlije od munja na Zemlji. Sunčeve pjege izgledaju tamnije od ostalih dijelova površine Sunca zbog toga što su malo hladnije. Iako su hladnije od drugih dijelova one su još uvijek jako tople - oko 4.000 °C. Sunčeve pjege su uzrokovane promjenama u Sunčevom magnetnom polju. Ova magnetna polja dovode do toga da se pojedine oblasti na površini hlade i postaju tamnije. Pjege najčešće formiraju grupe koje se "kreću" po površini Sunca kako ono rotira (okreće se oko svoje ose).

Broj sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina.

Kako izgleda sunčeva atmosfera[uredite]

Izvan fotosfere sunčevi gasovi uopće nisu gusti. Postoje dva sloja koje možemo vidjeti kroz specijalne teleskope. Poslije njih, gasovi isparavaju vani kao solarni vjetar koji doseže sve do granica Sunčevog sistema.

Pogled na solarne baklje izbliza

Solarne baklje[uredite]

Ako imate teleskope sa specijalnim filterima možete vidjeti erupcije na krajevima Sunca. Erupcije koje podsjećaju na one izazvane vulkanima. One su na stotine kilometara duge. Neke su čak i veće od Zemlje. Nekada idu toliko daleko od Sunca da se praktično odvoje od njega. Tada se zovu solarne baklje.

Hromosfera[uredite]

Hromosfera ima značenje “obojena lopta”. Ona je odmah iznad fotosfere. Nije toliko sjajna kao fotosfera, i ne možete je vidjeti na normalan način. Ali možete je vidjeti odmah nakon sunčeve “eklipse” (samo sa specijalnim filterima). Podsjeća na bljesak svih boja svjetlosti. Iznenađujuće hromosfera je čak i toplija od fotosfere, temperatura na nekim njenim dijelovima je preko 20.000 °C.

Korona[uredite]

Sunčeva korona tokom eklipse

Korona znači kruna. Tako i slika korone izgleda, kao kruna. Odmah je iznad hromosfere. Toplija je nego fotosfera, i užarena je. Napravljena je od tankog sloja gasova i dio po dio nje se otpuhuje vani u svemir u obliku solarnog vjetra. Neprestalno se pomjera i mijenja, ali to je teško vidjeti, čak i sa specijalnim teleskopima.

Solarni vjetar[uredite]

Na vrhu korone, nešto gasa bude otpuhano u Svemir kao solarni vjetar. Gas bude otpuhan jako brzo – oko 60 km/s (oko 216.000 km/h). Ali ipak ne bude puno gasa otpuhano. Solarni vjetar je dovoljno jak da diše prašinu i gasove s kometa i tako napravi prepoznatljivi rep komete.

Solarni vjetar može čak pomjerati i veće stvari. U 1960. godini, satelit Echo I je bio postavljen u orbitu. To je bio veliki balon. Kako je bio jako veliki i svijetao, solarni vjetar ga je pomjerao po njegovoj orbiti. U budućnosti, neki svemirski brodovi bi mogli koristiti solarni vjetar da putuju između planeta, koristeći solarna jedra, poput onih na jedrilicama koje plove zemljinim morima.

Heliopauza[uredite]

Heliopauza: gdje solarni vjetar dostiže granice Sunčevog sistem

Heliopauza je prostor gdje se solarni vjetar sudara sa vjetrovima sa drugih zvijezda (granica Sunčevog sistema). U blizini ove granice, solarni vjetar naglo usporava. U maju 2005. godine, svemirski brod Voyager I je prošao kroz ovaj prostor i osjetio veliki udar. Taj brod se sada nalazi baš unutar heliopauze. Pošto je to jako daleko od Zemlje, teško je proučavati sve što se dešava u heliopauzi.

Šta je sunčevo vrijeme[uredite]

Jeste li znali da Sunce ima vrijeme (vremenske prilike)? Kada kažemo vrijeme na Zemlji mislimo na ono što se dešava u zemljinoj atmosferi. Znači vrijeme na Suncu označava ono što se dešava u sunčevoj atmosferi. Sunčevo (ili solarno) vrijeme utiče na Zemlju. Solarno vrijeme (takođe nazivano svemirsko vrijeme) uključuje sunčevu svjetlost i solarni vjetar.

Solarne baklje izbacuju veoma mnogo vrućeg gasa sa Sunca. Ako je solarna baklja usmjerena ka Zemlji, protoni (iz gasa u solarnoj baklji) mogu pogoditi Zmlju velikom brzinom, a rezultat toga može biti solarna oluja. To može uzrokovati prekide u radu električnih uređaja i blokadu radio signala. Može oštetiti i satelite u orbiti. Radijacija koju izazivaju sunčeve oluje može biti jako opasna za astronute, i oni trebaju biti zaštićeni od nje. Na Zemlji nas zemljino magnetno polje i njena atmosfera obično štite od sunčevih baklji.

Sjeverno svjetlo (Aurora)

Solarne baklje mogu takođe uzrokovati auroru. Aurora izgleda kao prelijepa zavjesa treperećeg svjetla. Ljudi je nazivaju Sjeverna svjetlost (Aurora Borealis) ako je shimmering viđena u blizini Sjevernog pola. Takođe je zovu i Južna svjetlost (Aurora Australis) ako je viđena u blizini Južnog pola. Solarni vjetar pogađa i druge planete ne samo Zemlju. Slike aurore se pojavljuju na svakoj planeti osim na Merkuru i Plutonu.

Isto kao što dobijemo vremensku prognozu na Zemlji, možemo dobiti i sunčevu vremensku prognozu. Meteorolozi posmatraju Sunce da bi izračunali kada će se desiti solarne baklje. Oni to rade da bi mogli predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi Zemlju. Takođe pokušavaju predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi druge dijelove Sunčevog sistema.

Reference[uredite]


Sljedeći članak: Merkur